Slabovidost kod dece

Slabovidost je moguće lečiti samo ako se otkrije na vreme, pre nego što vidni deo mozga završi svoj razvoj. Testiranje vida u uzrastu od 4 godine najpouzdaniji je metod za otkrivanje ambliopije.

Šta je slabovidost i kada treba dovesti dete na pregled?

Nakon 7. godine života razvoj vidnog dela mozga uglavnom je završen i nakon toga slabovido oko nikada više ne može da povrati dobar vid.

Dete se ne žali na smetnje vida jer je slabovidost najčešće bolest jednog oka, pa dete gleda zdravim okom. Ukoliko je slabovidost obostrana ni tada se dete ne žali jer od rođenja vidi slabo pa to smatra „normalnim“ vidom.

Rano lečenje ambliopije davanjem odgovarajuće dioptrije uz zatvaranje zdravog oka flasterima daje najbolje razultate u poboljšanju vidne oštrine. Tako se mozak „natera“ da koristi slabovido oko i „nauči da gleda“. Lečenje ambliopije je od velikog značaja jer poboljšavana samopouzdanje kod deteta, poboljšava uspeh u školi a kasnije ne ograničava čoveka u izboru zanimanja.

Kako pripremiti dete za prvi očni pregled?

U uzrastu od 4 godine dete je već dovoljno svesno i saradljivo da prihvati prvi očni pregled. Detetu treba objasniti da je pregled bezbolan i jednostavan i da će ga lekar samo gledati sa različitim lampama i kroz različite aparate. Dete treba da nauči i šta se od njega traži tokom pregleda. Da nauči da pokaže rukom kako je okrenuto slovo E odnosno Ш pri pregledu vida.

Šta je ambliopija ili slabovidost

Pri rođenju vid praktično ne postoji. Tek gledanjem vidni nadražaji iz okoline podstiču postepeni razvoj vida svakog oka posebno a zatim i zajedničku saradnju oba oka. Tako i oko i vidni deo mozga nakon rođenja nastavljaju svoj razvoj. Oko prima svetlosne nadražaje a slika posmatranog formira se u mozgu. Ukoliko ne postoji adekvatna vidna stimulacija, izostaće pravilan razvoj vidnog dela mozga.

Ambliopija (slabovidost) je smanjenje ili gubitak vidnih funkcija bez vidljive bolesti oka. To podrazumeva smanjenje vidne oštrine, osećaja dubine prostora i razlikovanje kontrasta. Ona predstavlja kompleksni sindrom senzornih anomalija gde je smanjenje vidne oštrine glavni klinički nalaz.

Prema mehanizmu nastanka ambliopija može biti STRABIZMIČKA, REFRAKTIVNA, DEPRIVACIONA

Strabizmička ambliopija

Strabizam tj. razrokost je najčešći uzrok slabovidosti. Zbog skretanja jedog oka, dolazi do  pojave duplih slika jer slike posmatranog predmeta ne padaju na identične delove mrežnjače dva oka. Usled toga nastaje konfuzija jer dva oka primaju različite slike. Da bi se to izbeglo mozak potiskuje sliku dobijenu sa razrokog oka i dolazi do razvoja slabovidosti, bez vidljivih patoloških promena na očnoj pozadini ili prozirnim optičkim medijima.

Refraktivna ambliopija

Ona nastaje kod dece koja kasno dobiju potrebne naočare, pa se normalan vid nije normalno razvijao. Javlja se kod većih refraktivnih grešaka ili astigmatizma, naročito ukoliko postoji razlika u dioptriji između dva oka.

Deprivaciona ambliopija

Organske patološke promene kao što su katarakta (zamućenje očnog sočiva), ptoza (spušten gornji kapak), zamućenja rožnjače, krvarenja u staklastom telu ili distforije mrežnjače takođe dovode do razvoja slabovidosti zbog nedostatka vidne stimulacije zahvaćenog oka. Ova stanja treba što ranije operativno lečiti kako bi se stvorili uslovi za nesmetan razvoj vida.

Kako otkriti ambliopiju i kako je lečiti?

Pravovremeni, kompletan oftalmološki pregled je najznačajniji za dijagnostiku ambliopije.

Testiranje vida u uzrastu od 4 godine najpouzdaniji je metod za otkrivanje ambliopije i otkriva 97% očnih anomalija.

Slabovidost je moguće lečiti samo ako se otkrije na vreme, pre nego što vidni deo mozga završi svoj razvoj. Nakon 7. godine života razvoj vidnog dela mozga uglavnom je završen i nakon toga slabovido oko nikada više ne može da povrati dobar vid.

Šta pronalazimo kod ambliopije?

Smanjena vidna oštrina

Dete se ne žali na smetnje vida jer je slabovidost najčešće bolest jednog oka, pa dete gleda zdravim okom. Ukoliko je slabovidost obostrana ni tada se dete ne žali jer od rođenja vidi slabo pa to smatra „normalnim“. 

Slabije izražen dubinski vid

Dete ima smenjenu percepciju treće dimenzije što može dovesti do čestog spoticanja na prepreke, težeg hvatanja lopte, teškkoća pri pogađanju loptice reketom…

Otežano čitanje

Dete relativno dobro prepoznaje pojedinačna slova ili brojeve ali ako su u nizu čitanje je otežano, pa tako na pregledu pojedinačna slova na tabli za ispitivanje vida vidi bolje nego što čita kontinuirani tekst sa table u školi.

Rano lečenje ambliopije davanjem odgovarajuće dioptrije uz zatvaranje zdravog oka flasterima daje najbolje razultate u poboljšanju vidne oštrine. Tako se mozak „natera“ da koristi slabovido oko i „nauči da gleda“. Lečenje ambliopije je od velikog značaja jer poboljšavana samopouzdanje kod deteta, poboljšava uspeh u školi a kasnije ne ograničava čoveka u izboru zanimanja.